Povrćarima suša uništava urod. "Tko ne navodnjava nema se čemu nadati"

No povrćari nisu pogođeni samo visokim temperaturama koje prži tlo, nego i dugotrajnom sušom.

U utorak je Odbor za povrće i krumpir Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) zatražio hitan sastanak s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede zbog problema koje povrćarima nanose visoke temperature i suša.

"Hrvatski povrtlari ovih dana doslovno gledaju kako im polja venu pred očima. Visoke temperature, koje traju tjednima bez ozbiljnijih padalina, predstavljaju direktan udar na našu proizvodnju, a štete su već sada alarmantne", napomenuo je Toni Grossi, predsjednik Odbora za povrće i krumpir HPK.

Bez kiše biljke trpe veliki stres

O istome nam govori i Vjekoslav Budanec, povrćar iz Čazme i predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara (HUZP) ističući kako više od mjesec dana u većini kontinentalne Hrvatske nije pala ni kap kiše.

"Ekstremna vrućina došla je već u lipnju, što dosad nije bilo uobičajeno. Po nekim godišnjim prosjecima, klima u lipnju još bi trebala biti donekle blaža. No nije tako. Nema kiše, ekstremna je suša i tko ne navodnjava polja nema se čemu nadati", kazao je.

Napominje da mnogim povrćarima ne pomaže ni navodnjavanje. Zbog visokih temperatura biljke trpe veliki stres jer nema prirodnog rashlađivanja zraka kišom.

"Povrće će prerano sazoriti i biti sitno"

Praktički nema povrtlarske kulture koja trenutno nije ugrožena sušom.

"Ako se ne dogodi neka promjena i ne bude bar malo osvježenja, imat ćemo značajno smanjenje prinosa. Kulture bez navodnjavanja jako će trpjeti", iznosi Budanec trenutnu situaciju.

Dodaje da će samo oni koji imaju dovoljno vode za navodnjavanje i ne moraju paziti na utrošenu količinu, izvući maksimum koji se u ovim uvjetima može izvući.

"Oni koji navodnjavaju malo ili nimalo bit će u problemima. Čak i oni koji uzgajaju krumpir i korjenasto povrće kojemu nužno ne treba puno vode, kulture će im prerano sazoriti i ostati sitne. Svaka suša i visoka temperatura ubrzavaju dozrijevanje, a to onda znači lakše i nerazvijenije plodove i u konačnici manji prinos", objašnjava.

Talijani fantastično navodnjavaju, mi nikako

Budanec kaže da polja navodnjavaju povrćari koji se bave ozbiljnom proizvodnjom za tržište, oni koji imaju ugovore s trgovačkim centrima ili s industrijom za otkup.

"Oni su osigurali navodnjavanje. Neki iz bunara, neki iz vodotokova ako ih imaju u blizini. Nažalost, kod nas je mreža navodnjavanja slabo razvijena za razliku od Italije koja je fantastično razvila navodnjavanje prokopavajući kanale praktički od svake rijeke do polja. Tamo uzgajivač samo postavi pumpu, plati neku rentu i navodnjava bez ikakve brige. Kod nas se povrćari sami moraju snalaziti i ulagati svoj novac jer država je, nažalost, na vrlo malo mjesta napravila sustave navodnjavanja. Kada bi ih bilo više, olakšala bi se i povećala proizvodnja povrća."

"Lako je moguće da povrće bude skuplje"

Na pitanje hoće li zbog suše i paklenih vrućina povrće biti skuplje, Budanec kaže da veliki proizvođači koji opskrbljuju trgovačke centre i imaju dovoljno vode za navodnjavanje, ne bi trebali trpjeti preveliku štetu.

"Generalno gledajući, prinosi će sigurno biti manji. No u Hrvatskoj se nestašica uvijek namiri uvozom. Ne treba očekivati manjak povrća na tržištu, ali lako je moguće da bude skuplje", kazao je.